Kako odabrati optimalan način poslovanja sukladno veličini i potrebama tvrtke?

• Koja se vrsta poslovanja u ugostiteljstvu više isplati: obrt ili d.o.o.?
• Tko može otvoriti obrt, a tko može otvoriti d.o.o. – koje uvjete treba ispuniti prilikom otvaranja obrta?
• Što se događa ako nešto pođe po zlu – ako inspekcija ustanovi greške ili je potrebno platiti kaznu? Tko je u prednosti – obrt ili d.o.o.?

---

Pišu: Toni Milun i Veronika Galić, Autor fotografije: Tomislav Huha
Tekst nastao u suradnji s projektom Uplift

Otvaram ugostiteljski objekt – da otvorim obrt ili d.o.o.

Još prije desetak godina ugostitelji su uglavnom svoje poslovanje otvarali kao obrt, a danas je to ipak drugačije. Većina ugostitelja otvara trgovačko društvo, uglavnom društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), ili pak u nedostatku novca za d.o.o. neki ugostitelji pokreću jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Zašto je došlo do promjene i koje su prednosti i nedostatci oba oblika poslovanja objasnit ćemo u nastavku kroz priču o Peri i Mati koji su otvorili kafiće. Pero je otvorio obrt Kod Pere, a Mate društvo s ograničenom odgovornošću Kod Mate d.o.o.

1. Može li svatko otvoriti obrt ili d.o.o.?

Pero zna da ugostiteljstvo spada u vezane obrte i da kao vlasnik objekta mora zadovoljiti tri uvjeta. Prva dva uvjeta je zadovoljio: hrvatski je državljanin i ima završenu barem srednju školu, ali treći uvjet ne ispunjava – nema obrazovanje ugostiteljskog smjera. Srećom, za treći uvjet postoji dodatna mogućnost – Pero će na mjesto voditelja poslovanja zaposliti osobu koja ima barem srednju stručnu spremu upravo ugostiteljskog smjera.

Mate je ipak odlučio otvoriti d.o.o. i za to nije bilo posebnih uvjeta.

2. Tko plaća jeftinije knjigovodstvo?

Knjigovodstvo za obrt je dosta jednostavnije i zbog toga jeftinije. Zato Pero plaća i do 50% nižu cijenu usluge knjigovodstva od Mate.

3. Tko plaća veća davanja državi?

Pravo svakog poduzetnika je da odabere onaj oblik poslovanja koji mu je najisplativiji, a u to ulazi i odabir modela po kojem će platiti najmanje davanja državi. Postoje brojne kombinacije koje ovise o faktorima poput: broja djece i uzdržavanih članova, je li Mate zaposlen kao direktor u svom d.o.o.-u ili ne, isplaćuje li sebi plaću itd.

Uzmimo najčešći primjer u kojem je Mate zaposlen na mjestu direktora u svom poduzeću Kod Mate d.o.o. i isplaćuje sebi minimalnu propisanu plaću. Ako i Pero i Mate nemaju djecu onda su ukupna davanja državi otprilike podjednaka.

Ako Pero ima jedno dijete na svojoj poreznoj kartici tada plaća oko pet tisuća kuna godišnje manje poreza i prireza, s dvoje djece oko 12 tisuća kuna, a s troje oko 20 tisuća kuna. Pero je u ovom slučaju u prednosti u odnosu na Matu kojem djeca na poreznoj kartici ne utječu na davanja državi. Zato je savjet Mati: ako sebi isplaćuje minimalnu propisanu plaću i ima djecu, neka ih prijavi na poreznu karticu majke.

Ovo je vrlo pojednostavnjeni izračun koji nije uzeo u obzir mnoštvo ostalih faktora, a svaki ugostitelj će sa svojim knjigovođom napraviti osobni izračun i zaključiti što mu se više isplati.

4. Raspolaganje prometom

Ako obrtniku Peri danas zatreba 10 tisuća kuna u privatne svrhe, može ih uzeti iz ostvarenog prometa i potrošiti odmah. Mate ne može tek tako uzeti i potrošiti taj novac. Da bi došao do gotovine treba platiti porez na dohodak 10 posto i odgovarajući prirez. Ako živi u nekom mjestu bez prireza na 10 tisuća kuna koje uzima iz prometa odmah plaća 1000 kuna državi, a u Zagrebu bi platio 1180 kuna.

Napominjemo da će i Pero i Mate na kraju godine trebati napraviti godišnji obračun i platiti porez i prirez, ali ako novac hitno zatreba, Pero je tu u prednosti.