Motivirajućih 10 sa Sandrom Kraljevićem

Sandro, kakav je tvoj odnos prema novcu? Na što potrošiš najviše novaca, a na čemu uvijek gledaš kako uštedjeti?
Jao, malo se volimo pa se malo mrzimo. Dugo sam imao prilično negativan stav o njemu, sve dok kroz svoju firmu nisam ostvario razinu financijske sigurnosti i slobode koja mi je zadovoljavajuća. Suštinski, najviše trošim na aktivnosti koje mi pružaju zadovoljstvo ili mi olakšavaju život na neki način: druženja s prijateljima, ručkovi, noćni izlasci, putovanja, Uber/Bolt i sl. S druge strane, nastojim ne trošiti novac na stvari koje mi ne trebaju ili mi samo zauzimaju prostor (primjerice, za opremanje stana, različiti gadgeti koje neću koristiti, namirnice koje zapravo ne konzumiram i sl.).

Rekao si jednom da si odrastao u obitelji koja je prema novcu imala patološki odnos. Što to konkretno znači?
Otkad znam za sebe, u našoj se obitelji uvijek negativno gledalo na novac. Ne kažem da ga nismo imali, već smo samo imali negativnu percepciju njega. Sjećam se oca koji je konstantno sjedio za kuhinjskim stolom i zbrajao mjesečne troškove, a tražiti od njega novce za gablec u školi nije moglo proći bez petominutnog prigovaranja i predavanja o tome kako „novac ne raste na drveću“. I kad odrastate u obitelji koja tako (ili još gore gleda na novac), može biti prilično teško „othrvati“ se od toga da sebe percipirate kao osobu koja ne vrijedi, ne može zaraditi i sl. Meni je osobno trebalo nekoliko početnih godina poduzetništva da spoznam svoju vrijednost i vrijednost koju dajem svojim klijentima, a što se ubrzo nakon toga i pozitivno odrazilo na moje financije.

Kad je novac najveći motivator, ili je bolje pitati – kome je najveći motivator, a kome nije? I koja je alternativa?
Vrlo je individualno. Svi smo mi različiti po pitanju toga što nas motivira u poslu, a biti motiviran novcem i financijama općenito nije nikakav bauk ili sramota. Najčešće to budu mlađi ljudi na početku svojih karijera, koji žele taj novac da bi ostvarili sebe u profesionalnom, osobnom, socijalnom (pa i emocionalnom) području, te stvorili čvrstu bazu za dalje. S druge strane, nekome su puno važniji odnosi na poslu, mogućnost napredovanja ili razina odgovornosti koju imaju – i sve je to u redu.

Što kažu najnovija znanstvena istraživanja o povezanosti primanja sa zadovoljstvom radnika? Koja je to plaća s kojom bi većina bila zadovoljna za neko prosječno radno mjesto?
Kad govorimo o prosječnoj plaći koja bi „zadovoljila svih“ (pogotovo u RH), uvijek se nalazimo na skliskom terenu. Taj koncept treba promatrati vrlo individualno, odnosno kroz prizmu sljedećeg pitanja: koliko je nekome uopće dovoljno da bi namirio svoje osnovne životne obveze? Netko će biti zadovoljan s mjesečnom plaćom od 1.000€, dok nekome ni 2.500€ neće biti dovoljno da mu da potrebnu razinu zadovoljstva.

Što možemo učiniti da budemo zadovoljniji svojim životom, a da može djelovati već danas?
Prvo se valja zapitati što je to što nam donosi zadovoljstvo (a da ne šteti drugima oko nas ili nama samima). Onda treba vidjeti što od toga uopće možemo napraviti (odnosno, za što imamo uvjete i resurse). Naposljetku, svakako valja izdvojiti neko vrijeme da bismo se zaista i bavili tom aktivnošću. Ako želimo, primjerice, ići u New York (jer će nas to usrećiti), a nemamo financijsku mogućnost za to, možda bismo trebali odgoditi tu opciju (dok ne zaradimo) i fokusirati se na neku aktivnost koju možemo već sada odraditi. Ako nas uveseljava druženje s prijateljima, tako nešto će obično biti financijski povoljnija opcija od prekooceanskog leta, ali valja pronaći vrijeme u svom kalendaru za to.

Zbog čega te tvoji klijenti najviše zovu? U čemu im je potrebna pomoć?
Najčešće zovu kad imaju neki problem s ljudima na svom radnom mjestu ili je njima osobno potrebna neka vrsta emocionalnog rasterećenja. Konkretno, zovu kad trebaju pronaći nove članove svog tima, kada žele izradu psihologijskog profila kandidata koje bi zaposlili, ili kada je njihovim ljudima (ili njima samima) potrebna neka vrsta edukacije (primjerice, iz područja komunikacije, leadershipa, prodaje, pregovaranja i sl.). Tu su i ostale usluge iz područja ljudskih potencijala, kao što su izrada employer branding strategije, opisi radnih mjesta, uspostavljanje sustava radnog učinka, change management i sl.

Koja je tvoja profesionalna deformacija – kada ne možeš ‘posao’ ostaviti u uredu i koje to business tehnike koristiš i u privatnim odnosima?
Mislim da je svakom poduzetniku teško u potpunosti ostaviti posao. Zapravo, najučinkovitija tehnika koju koristim je – prisilni odmor. Na kraju svakog dana prisilno zatvorim laptop, odem u teretanu ili se opustim uz neku seriju, a vikend nastojim izdvojiti za obitelj i prijatelje, kavu u gradu, šetnju, izlazak i sl.

Gdje je granica dobrog ukusa u razgovoru o financijama – trebamo li u biznisu moći otvoreno razgovarati o tome tko koliko zarađuje ili kakav honorar prima?
Trebali bismo, da – ali to za sobom uvijek može nositi napetost u atmosferi. Puno je važnije uzeti u obzir tko priča o financijama, a ne kolike su financije. Ako se taj razgovor vodi između dvoje odraslih pojedinaca zadovoljnih svojim financijskim primanjima (i općenito karijernim razvojem) i bez ikakvih skrivenih namjera, onda da, mislim da se može vrlo otvoreno i transparentno pričati o financijama. Čim postoji neka nejednakost, zavist, ljubomora ili kivnja, razgovor može otići u pogrešnom smjeru.

Približi nam malo temu o kojoj ćeš predavati na konferenciji…
Razmotrit ćemo koliku zapravo novac igra ulogu u našem zadovoljstvu životom. Svi najavljuju krizu i poskupljenja, inflacija nenormalno uzima maha… Vrlo se teško othrvati tim vijestima i misliti pozitivno. Vidjet ćemo kakve uopće stavove imamo o novcu te kako financije implementirati u naše kompanije kao sredstvo motiviranja zaposlenika.

Što bi volio da publika ‘pokupi’ iz tvog predavanja? Ako su to samo 3 ključne stvari…
Htio bih da osvijeste da su novac i životno zadovoljstvo dva odvojena pojma (koja i nisu toliko povezana kao što mislimo), odnosno da kvaliteta života (pa i poslovanja) ovisi o još puno faktora osim novca – koje ćemo, naravno, otkriti na predavanju.