Najčešćih šest pogrešaka u vođenju zaliha u ugostiteljskom objektu

  • Ove pogreške mogu dovesti do inspekcijskog ili poreznog nadzora te plaćanja kazni
  • Jedna od pogrešaka je navođenje marke proizvoda umjesto ispravnog naziva
  • Znate li kako voditi trošak šećera, limuna, meda?

Pišu: Toni Milun i Veronika Galić, Autor fotografije: Tomislav Huha
Tekst nastao u suradnji s projektom Uplift

Iako se u ugostiteljstvu radi o uslužnoj djelatnosti, ugostitelji su obavezni voditi evidenciju zaliha, baš kao da se radi o proizvodnji. Većina ljudi bi rekla da ugostiteljstvo nije proizvodnja, ali ugostitelj koji posluži šalicu kave s mlijekom upotrijebit će četiri sastojka: kavu u prahu, vodu, šećer i mlijeko da bi pripremio, tj. proizveo kavu. Ako ovaj primjer ne asocira dovoljno na proizvodnju onda možemo zamisliti restoran koji od deset različitih sastojaka priprema gulaš.

I baš radi te proizvodnje ugostitelji trebaju voditi evidenciju zaliha.

Ugostitelj početnik nije svjestan da zalihe koje su prikazane u informatičkom programu blagajne moraju odgovarati stvarnom stanju u lokalu i da nekoliko sitnih pogrešaka vrlo lako može dovesti do većih odstupanja, a time i do mogućih kazni. Ako je ugostitelj kupio 100 boca određenog gaziranog pića i prodao 60 komada, tada program pokazuje da je u zalihama još 40 komada. To znači da u objektu treba biti točno 40 komada tog pića, ni manje, ni više. Ako inspekcija dođe u nadzor i pronađe višak može naplatiti kaznu za pokušaj prijevare jer višak može značiti da lokal nabavlja pića „na crno“. A ako se pojavi manjak tada se taj manjak može protumačiti kao prodaja pića bez izdanog računa, što čini prekršaj utaje poreza.

U ovom tekstu predstavit ćemo nekoliko najvećih pogrešaka u vođenju zaliha i dati savjete kako ih izbjeći.

Pogreška 1: pogrešan obračun PDV-a

Većina ugostiteljskih objekata ima godišnji promet veći od 300.000 kuna i zato su u sustavu PDV-a. To znači da su sve prodajne cijene istaknute s uključenim PDV-om, ali u programu zaliha cijene trebaju biti unesene bez PDV-a.

Zamislimo primjer u kojem je ugostitelj od dobavljača naručio 250 boca gaziranog pića po cijeni od 8 kuna i 300 boca piva po cijeni od 10 kuna. Ukupan račun iznosi 5.000 kuna i prema zakonu na računu ne treba pisati koliko iznosi PDV na svako pojedino piće. Dovoljno je upisati stopu PDV-a i ukupan iznos PDV-a. Naš ugostitelj je dobio račun na 5.000 kuna i uz stopu PDV-a od 25 posto na računu piše da je osnovica 4.000 kuna, a iznos PDV-a je 1.000 kuna. Međutim, ugostitelj u sustav treba unijeti iznos gaziranog pića i piva bez PDV-a. Ponekad se dogodi pogreška i ugostitelj pogrešno zaključi da se za piće koje košta 8 kuna PDV računa na sljedeći način: 25 % od 8 kuna je 2 kune.

U tablici je prikazan pogrešan i ispravan izračun PDV-a i cijene oba pića bez PDV-a.

  Pogrešan izračunIspravan izračun
ProizvodCijena s PDV-omCijena bez PDV-aIznos PDV-aCijena bez PDV-aIznos PDV-a
Gazirano piće8 kuna6 kuna2 kune6,40 kuna1,60 kuna
Pivo10 kuna7,50 kuna2,50 kuna8 kuna2 kune

Rezultat ove pogreške je taj da obračun marže nije točno iskazan. Moramo pri tome znati da je marža iznos iz kojeg se pokrivaju svi troškovi poslovanja i ako je netočno iskazana dolazi do netočnog izračuna dobiti poslovanja. Ovakva pogreška znači da se iskazuje manja obaveza poreza na dohodak/dobit i time se direktno oštećuje državni proračun. U tom slučaju možete očekivati porezni nadzor, koji vrlo često rezultira prekršajnom kaznom uz obvezu ispravka. U praksi, to znači ispravak porezne prijave i obračun kamata, naravno uz dodatni trošak knjigovodstva.

Savjet: naučite izračun PDV-a jer je to osnova za uspješno vođenje ugostiteljskog objekta.

Pogreška 2: u sustavu unesena marka proizvoda, umjesto ispravnog naziva

Zamislimo da je prva instant kava na tržištu bila marke Mojcaffe i da većina gostiju navikla sve instant kave zvati Mojcaffe. Problem može nastati ako je ugostitelj u program zaliha instant kavu uveo pod nazivom Mojcaffe umjesto Instant kava. Sve će biti u redu dok god ugostitelj u ponudi instant kave uvijek nudi kavu marke Mojcaffe. Ali ponekad će se dogoditi da dobavljač nema tu kavu pa ugostitelj nabavi instant kavu koju proizvodi konkurent marke Bestcaffe.

Ako u programu piše da na zalihama ima 150 vrećica napitka Mojcaffe, a u lokalu zaista postoji 150 vrećica instant kave, ali 100 vrećica Mojcaffe i 50 vrećica Bestcaffe, ugostitelj je u prekršaju i može biti kažnjen od strane inspektorata.

Zato je bolje unaprijed razmisliti i naziv proizvoda ne navesti prema proizvođaču, u ovom slučaju Mojcaffe, već naziv proizvoda nazvati Instant kava i onda nećete imati problema ako naručite napitak bilo kojeg proizvođača.

Pogreška 3: Konobar naplati Pivo A, a gostu donese Pivo B.

Kad se pića uvode u program zaliha dobro je unaprijed razmisliti kako pojednostavniti proces i time smanjiti mogućnost pogreške.

Zamislimo da u ponudi ugostitelj nudi tri piva od različitih dobavljača, ali jednake količine i prodajne cijene. Ako su u sustav uneseni pod nazivima Pivo APivo B i Pivo C može se dogoditi da gost lokala naruči Pivo B, a konobar u žurbi u blagajni uvede prvo pivo koje se pojavi na popisu. To može biti prvo po abecedi – Pivo A. Time se radi greška jer u zalihama postoji jedno pivo manjka, a drugo viška.

Zato je bolje da sva piva (ili neki drugi napitci) koja imaju istu cijenu i jednaku količinu, npr. pola litre budu zavedena istim nazivom, npr. Pivo 0,5. Time se smanjuje mogućnost da se u zalihama pojavi pogreška.

Isto tako nema potrebe u sustav uvoditi nazive Instant kava vanilija, a drugi Instant kava čokolada već je bolje sve instant kave različitih aroma unijeti kao Instant kava.

Ipak, ako u ponudi lokala postoji pivo s višom cijenom, onda je dobro to pivo unijeti s količinom i nazivom brenda i savjet je unijeti ga pod nazivom Pivo 0,5 Marka.